Putovanje dece iz Austrije bez roditelja – šta zaista treba znati pre polaska





Wie kann ich ein Erbe regeln oder das Eigentum an einer Immobilie in Bosnien und Herzegowina eintragen lassen, wenn ich in Österreich lebe und nicht oft vor Ort sein kann?
Wie erteile ich eine gültige Vollmacht in Bosnien und Herzegowina – für Immobilienverkauf, Gerichtsverfahren oder Behördengänge?
Puna, Apostille ili nulta legalizacija – koji režim važi za Austriju?
Kann eine Geldstrafe für eine Ordnungswidrigkeit, die in Bosnien und Herzegowina begangen wurde, ins Ausland zugestellt werden und wie wird sie bezahlt?
Rechte von Personen, die durch eine Straftat in Bosnien und Herzegowina geschädigt wurden
Izmjene krivičnih zakona u BiH: „Panter“ krivično djelo
Usklađivanje zakona o zaštiti ličnih podataka sa EU standarima: Šta to znači za građane i firme?
Zaštita ličnih podataka: Smiju li poslodavci čitati e-mailove zaposlenika?
Staatliche Institutionen



Wie kann ich ein Erbe regeln oder das Eigentum an einer Immobilie in Bosnien und Herzegowina eintragen lassen, wenn ich in Österreich lebe und nicht oft vor Ort sein kann?
Wie erteile ich eine gültige Vollmacht in Bosnien und Herzegowina – für Immobilienverkauf, Gerichtsverfahren oder Behördengänge?
Puna, Apostille ili nulta legalizacija – koji režim važi za Austriju?
Kann eine Geldstrafe für eine Ordnungswidrigkeit, die in Bosnien und Herzegowina begangen wurde, ins Ausland zugestellt werden und wie wird sie bezahlt?
Rechte von Personen, die durch eine Straftat in Bosnien und Herzegowina geschädigt wurden
Izmjene krivičnih zakona u BiH: „Panter“ krivično djelo
Usklađivanje zakona o zaštiti ličnih podataka sa EU standarima: Šta to znači za građane i firme?
Zaštita ličnih podataka: Smiju li poslodavci čitati e-mailove zaposlenika?
Staatliche InstitutionenZa mnoge porodice u Austriji, putovanja dece bez oba roditelja nisu izuzetak već rutina. Raspusti, posete baki i deki, ekskurzije ili letovanja, sve su to situacije u kojima dete kreće na put bez jednog ili oba roditelja.
Upravo zato se svake godine iznova postavlja isto pitanje: da li je potrebno ovlašćenje i šta može da se desi na granici?
Odgovor nije ni potpuno jednostavan, ali ni komplikovan ako se razume kako stvari funkcionišu u praksi.
U većini evropskih zemalja, uključujući Balkan, ne postoji jedno jedinstveno pravilo koje važi uvek i svuda. Međutim, postoji nešto drugo: praksa.
Granična policija ima pravo da proveri da li dete putuje uz saglasnost roditelja. To se ne dešava svaki put, niti na svakom prelazu. Nekada dete prođe bez ijednog pitanja. Nekada, međutim, jedan pogled službenika i jedno pitanje mogu promeniti tok celog putovanja.
U tom trenutku, jednostavan papir postaje ključna stvar.
Ne postoji jedinstveno zakonski određena minimalna starost u Evropi. Deca mogu putovati sama, ali konkretni uslovi zavise od prevoznika (npr. avio-kompanije imaju svoja pravila), dok je za granicu ključnije da li imaju saglasnost roditelja nego koliko imaju godina. Razlog nije birokratija, već zaštita.
Evropske države, kao i zemlje regiona, posebno su osetljive na situacije koje mogu ukazivati na: nelegalno odvođenje deteta od roditelja, sporove oko starateljstva ili potencijalne zloupotrebe.
Zbog toga granična policija ima diskreciono pravo da reaguje kada dete ne putuje sa oba roditelja. U većini slučajeva to je rutinska provera. U manjem broju slučajeva, može prerasti u zadržavanje i dodatna pitanja.
Veliki broj roditelja iz Austrije ima isto iskustvo: dete godinama putuje bez ikakvog dokumenta i nikada nema problem. I to je tačno.
Ali isto tako je tačno da se situacija može promeniti u jednom trenutku, na jednom prelazu, sa jednim službenikom koji odluči da proveri.
Tada se dešava ono što niko ne želi: čekanje, pozivi roditeljima, dokazivanje identiteta i odnosa. Sve to zbog papira koji je mogao stati na jednu stranicu – saglasnosti roditelja.
Pisano ovlašćenje roditelja nije komplikovan dokument. Ne traži posebnu proceduru, niti uvek mora biti overeno. Ali ima jednu važnu funkciju, daje jasan odgovor na pitanje koje granična policija postavlja: da li dete putuje uz znanje i saglasnost roditelja.
Kada taj odgovor postoji na papiru, situacija se najčešće završava u nekoliko sekundi.
Zbog svega toga, među roditeljima koji često šalju decu na put već dugo važi nepisano pravilo: ako dete ne putuje sa oba roditelja, sa sobom obavezno nosi saglasnost.
Saglasnost roditelja za putovanje deteta ne mora biti napisana na poseban način, u suštini, dovoljan je i jednostavan tekst koji sadrži osnovne podatke i potpis roditelja.
Drugim rečima, ovlašćenje može biti i ručno napisano i potpuno je važeće ako jasno pokazuje da roditelj daje saglasnost za putovanje.
Ipak, u praksi se sve više koriste gotovi formulari. Razlog je jednostavan: oni već sadrže sva potrebna polja za unos podataka i prilagođeni su različitim državama, pa smanjuju mogućnost nesporazuma na granici.
Posebno je važno obratiti pažnju na jezik dokumenta. Granična policija u zemlji kroz koju dete prolazi ili u koju ulazi mora biti u mogućnosti da razume sadržaj saglasnosti. Zato se savetuje da dokument bude na nemačkom ili engleskom, ali i na jeziku zemlje u koju dete putuje.
Na primer, ako dete putuje iz Austrije kroz Mađarsku u Srbiju, dobra praksa je da se pripreme:
– formular na mađarskom jeziku za tranzit kroz Mađarsku
– formular na srpskom jeziku za ulazak u Srbiju
Time se izbegavaju dodatna pitanja i ubrzava prolazak kroz kontrolu.
Gotove formulare na više jezika možete preuzeti odavde.
Putovanje dece bez roditelja iz Austrije kroz Evropu i ka zemljama regiona u najvećem broju slučajeva prolazi bez problema. Ipak, upravo oni retki slučajevi kada se kontrola pooštri pokazuju koliko jedan dokument može biti važan. Prema tome, nije pitanje da li ćete imati problema na granici, već da li uopšte želite da rizikujete za nešto što je potpuno besplatno i košta 2 minuta vremena da se popuni.
Lesen Sie noch: Granični prelazi u regionu